O mjestu:

• Uvala Soline je pravi turistički biser. U toj, oko tri milje dugačkoj i oko milju širokoj i gotovo kao jezero zatvorenoj uvali čistog i toplog mora, slikovito su na njezinim rubovima smještena turistička naselja: Klimno, Soline, Čižići i Meline, od kojih je svako na svoj način turistima vrlo privlačno.
  
  
• Naše bogatstvo kojim se dičimo, naša prednost u odnosu na ostala turistička mjesta je uščuvana, netaknuta priroda, od pojasa borove šume preko guste bjelogorične vegetacije pa do tipičnih mediteranskih pejsaža sa slikovitim kamenjarom i niskim raslinjem, čisto more s pješčanim i kamenitim plažama, pitome, prirodno zaštićene uvale, idealne za jedrenje, surfanje, skijanje, ronjenje i ostale sportove na vodi i pod vodom, prirodno ljekovito blato čija su ljekovita svojstva znanstveno dokazana, te brojne kulturno povijesne znamenitosti

O povijesti:

• Kako se početkom toga, VII. stoljeća na Krk doseljavaju Hrvati, i to dolazeći preko mora s kopna na istoku, razumljivo je da su baš istočni dijelovi otoka - među koje spada i dio dobrinjske općine - najstarije hrvatske naseobine na Krku. Štovise, ti su njegovi istočni dijelovi i kolijevke hrvatske pismenosti i kulture, jer je na njima - uz Dobrinj još u Omišlju, Vrbniku i Baški (Baščanska ploča) - nikla i glagoljica, najstarije hrvatsko pismo, koje postojano istrajava sve do današnjih dana.
  
  
• Od svih najstarijih naselja, Soline imaju za gospodarstvo dobrinjskog područja najsadržajniju povijest. Podno Solina, na Melinah, postojale su još u rimsko doba solane u kojima je, prema tvrdnjama samih Rimljana, pravljena izvrsna sol. I to u tolikoj količini da je i izvozena, pa je uz janjetinu sol bila vjerojatno prva izvozna namirnica dobrinjskog područja. Kasnije su solane uspješno koristili i krčki kneževi Frankopani, ali samo do pred kraj XV. stoljeća kada su ih "ukinuli" Mlečani, i to zato sto su izvrsnom solju konkurirale njihovim solanama.
  
  
• No, od XI. stoljeća, kada se prvi put spominje, političko, administrativno i crkveno središte svoga područja je Dobrinj. Vjerojatno se sve od tada naziva jos i gradom, zacijelo prema latinskoj riječi castellum (utvrđeni grad), što je poput još šest krčkih gradova kastela u srednjem vijeku i bio. Ali s jednom razlikom od svih drugih, što jedino on nije bio opasan zidinama. Zbog čega je, doduše, kroz dugu povijest i više i cešće stradao od drugih.